Strnište nakon žetve nije otpad, nego organska tvar i hranjiva za iduću kulturu. U nastavku donosimo kako ga pravilno tretirati biološkim pripravcima, koje doze koristiti i što pokazuju najnovija europska istraživanja o razgradnji kukuruzovine, fuzariju i kukuruznom moljcu.

Autor: mr. sc. oec. Andrej Jelčić, dipl. ing. agr.  |  Objavljeno: 14.10.2026.

Ukratko

  • Strnište i kukuruzovina nisu otpad: to su organska tvar i hranjiva za iduću kulturu. Spaljivanje žetvenih ostataka u Hrvatskoj je zabranjeno, osim radi suzbijanja štetnih organizama.
  • Biološki pripravak radi samo kao dio tehnologije: dobro usitnjavanje, ravnomjerno rasipanje, vlažno tlo toplije od oko 5 °C i unošenje u tlo nakon prskanja.
  • Kukuruzovina pred pšenicu najrizičnija je kombinacija. Ostaci na površini glavni su izvor fuzarija i mikotoksina DON u zrnu.
  • U trogodišnjem austrijskom pokusu biološki tretman kukuruzovine smanjio je DON u pšenici za 27–50 %, ovisno o obradi tla.
  • Nisko usitnjavanje kukuruzovine i obrada tla usput smanjuju i broj gusjenica kukuruznog moljca koje prezime, u pokusima do 85 % i više.
  • Terra Condi: 15 l/ha u ratarstvu, 20 l/ha u povrtlarstvu i 5 l/ha u voćnjacima, vinogradima i maslinicima, uz unošenje u tlo.
  • Razgradnja slame troši dušik iz tla (pentozanski efekt). U ekološkoj proizvodnji nadoknađuje se stajskim gnojem, gnojovkom ili leguminozama.

Zašto strnište nije otpad

Nakon žetve na polju ostaje najjeftinije gnojivo koje imate: vlastiti biljni ostaci. Strne žitarice, kukuruz, suncokret i uljana repica ostavljaju i do 8–10 tona organske tvari po hektaru (Agroinform, 2026.). Čak i nakon sušne godine i prinosa kukuruza od 5–6 t/ha ostane oko 5 tona stabljika, lišća, oklasaka i korijena.

Ta masa sadrži hranjiva koja je biljka već jednom uzela iz tla. Kad se ostaci razgrade, vraćaju se u kruženje i grade humus. Humus drži vodu, popravlja mrvičastu strukturu i usporava isušivanje tla, što je u sve sušnijim ljetima jednako važno kao i gnojidba.

Spaljivanjem se taj kapital gubi. Pri izgaranju se izgubi gotovo sav dušik i najmanje 75 % sumpora iz ostataka (Agrivi). Zato hrvatski propisi o agrotehničkim mjerama zabranjuju spaljivanje žetvenih ostataka, osim radi sprečavanja širenja organizama štetnih za bilje (Pravilnik o agrotehničkim mjerama). Isto traže i uvjeti za izravna plaćanja u cijeloj EU: zabrana paljenja strništa i izbjegavanje golog tla u najosjetljivijim razdobljima (Ambio, 2023.).

U struci se strništem naziva polje nakon strnih žitarica, a polje nakon kukuruza kukuruzištem. U praksi se „tretiranje strništa” koristi za oba, pa tako i u ovom članku. Kad je riječ o ostacima kukuruza, govorimo o kukuruzovini.

Pitanje dakle nije treba li strnište zaorati, nego kako ga što brže i sigurnije pretvoriti u humus. Tu ulaze biološki pripravci.

Što se događa sa žetvenim ostacima u tlu

Strnište se ne razgrađuje jednom reakcijom, nego radom više skupina mikroorganizama koji se nadovezuju jedni na druge. Stabljika kukuruza i suncokreta građena je od celuloze, hemiceluloze i lignina. Bakterije i gljive najprije razgrađuju lakše dostupne šećere i celulozu, a lignin se razgrađuje najsporije (Agroinform, 2026.).

Brzinu razgradnje određuju četiri stvari:

  • veličina komada – usitnjeni ostaci imaju veću površinu za mikroorganizme
  • kontakt s tlom – ostaci koji leže na površini se suše i razgrađuju sporo
  • vlaga i temperatura – suho strnište te ohlađeno ili vodom zasićeno tlo usporavaju rad mikroorganizama
  • dostupnost dušika – mikroorganizmima je za izgradnju vlastitih stanica potreban dušik

Pentozanski efekt: zašto pšenica nakon kukuruzovine požuti

Slama i kukuruzovina imaju širok omjer ugljika i dušika (C/N). Kad mikroorganizmi razgrađuju takve ostatke, dušik koji im nedostaje uzimaju iz tla, iz nitrata i amonija. Taj se dušik privremeno veže u mikrobnu biomasu, pa ga iduća kultura nema dovoljno. Posljedica je tipično žućenje mladih žitarica u jesen, poznato kao pentozanski efekt.

Zato dobri pripravci za razgradnju strništa u Europi sve češće sadrže i slobodno živuće bakterije koje vežu dušik iz zraka. U konvencionalnoj proizvodnji dušik se nadoknađuje mineralnim gnojivom prema analizi tla. U ekološkoj proizvodnji rješenja su stajski gnoj, gnojovka, zreli kompost ili leguminoze u plodoredu i kao pokrovni usjev.

Strnište, fuzarij i kukuruzni moljac

Nerazgrađeno strnište, osobito kukuruzovina, nije samo smetnja pri sjetvi. Ono je zimovalište za dva najvažnija problema u plodoredu kukuruz – pšenica.

Fuzarij i mikotoksin DON

Ostaci prethodne kulture, osobito kukuruzovina, glavni su izvor zaraze za Fusarium graminearum i F. culmorum, najvažnije uzročnike fuzarijske paleži klasa u Europi. Talijanska istraživanja pokazala su da ključnu ulogu imaju ostaci koji leže na površini tla (Maiorano i sur., 2008.). Oranje na 30 cm smanjilo je zarazu klasa za 63 %, a sadržaj DON-a u zrnu za 80 % (Blandino i sur., 2010.).

U petogodišnjim pokusima na švicarskim farmama bez obrade tla, tretmani kukuruzovine smanjili su DON u pšenici prosječno za 21–38 %. S jačinom zaraze najjače su bili povezani neusitnjeni komadi stabljike duljine 5–15 cm (Vogelgsang i sur., 2011.).

Praktično pravilo austrijske savjetodavne službe za 2026. glasi: u vrijeme cvatnje pšenice na površini tla ne smije više ležati kukuruzovina (LK Oberösterreich, 2026.).

Usput: manje kukuruznog moljca iduće godine

Gusjenice kukuruznog moljca prezimljuju u ostacima stabljika. Oko 78 % njih nalazi se u donjih 30 cm stabljike, a četvrtina u donjih 7,5 cm (Schaafsma i Meloche, 1996.). Usitnjavanje stabljika nakon berbe smanjilo je populaciju za prezimljavanje do 85 %. Gusjenice ispod noževa malčera uglavnom su preživjele, pa je najviše koristi dalo usitnjavanje do 3 cm iznad tla. Usitnjavanje u jesen i obrada chisel plugom u proljeće dali su smrtnost veću od 95 %.

Razlog je jednostavan: usitnjene i rascijepljene stabljike ne ostavljaju gusjenici dovoljno mjesta za zimovanje i propuštaju vodu (Agriculture, 2024.). Učinak na moljca daju usitnjavanje i obrada tla, ne mikrobiološki pripravak. Ipak, to su isti koraci koji polje pripremaju za biološku razgradnju, pa jednim prohodom rješavate oba problema.

Što radi Europa: trendovi u tretiranju strništa

U srednjoj Europi strnište se sve češće tretira biološki. To više nije eksperiment, nego dio redovne tehnologije, osobito u plodoredu kukuruz – pšenica. Pet trendova vrijedi poznavati.

1. Austrija: strnište kao mjera protiv mikotoksina

Poljoprivredna komora Gornje Austrije tri je godine na tri lokacije ispitivala jesenski tretman kukuruzovine pripravkom s efektivnim mikroorganizmima (66 l/ha), uz oranje ili obradu grubberom. Mjerili su prinos i DON u idućoj pšenici (Multikraft, pokus LK OÖ).

DON u pšenici (µg/kg) i prinos nakon tretmana kukuruzovine
Varijanta DON, plug DON, grubber Prinos, grubber (dt/ha)
Netretirano 374 1270 74,3
Mikrobiološki tretman kukuruzovine 185 (−50,5 %) 923 (−27,3 %) 80,0
Dvije su poruke važne. Biološki tretman je smanjio DON uz obje obrade, ali je oranje samo po sebi imalo najveći učinak. U pokusu je korišten drugi pripravak, ne Terra Condi, pa rezultate navodimo kao smjer struke, ne kao svojstvo pojedinog proizvoda.

2. Mađarska: jasni zahtjevi prema pripravku

Mađarska ima najrazvijenije tržište pripravaka za razgradnju strništa. Struka od dobrog pripravka očekuje sojeve koji razgrađuju i hemicelulozu i lignin, a ne samo celulozu. Očekuje i sojeve aktivne već na 5–6 °C te bakterije koje vežu dušik iz zraka i ublažavaju pentozanski efekt (Agroinform, 2026.). Mađarska eko-shema primjenu mikrobioloških pripravaka na oranicama boduje kao jednu od priznatih praksi.

Raširena je i kombinacija živih mikroorganizama s tekućim „hranjivim nosačem”. On pomaže da bakterije prežive suho razdoblje nakon žetve (Agrofórum).

3. Istraživanja: ciljano protiv fuzarija na ostacima

Švicarski istraživači s ETH Zürich testirali su korisne gljive na zaraženoj kukuruzovini. Gljiva Clonostachys rosea u poljskim uvjetima smanjila je DON u pšenici do 93 % (ETH Zürich, 2020.). Takvi se pripravci još razvijaju. Smjer je jasan: ostatke treba što prije naseliti korisnim mikroorganizmima, prije nego ih osvoje patogeni.

4. Regulativa: više mikroorganizama, praćenje zdravlja tla

EU uredba o gnojidbenim proizvodima zasad kao mikrobne biostimulanse priznaje samo četiri roda (Azotobacter, Azospirillum, Rhizobium i mikorizne gljive). Pripravci s drugim mikroorganizmima stavljaju se na tržište prema nacionalnim propisima (Intertek, 2025.). Popis bi se trebao proširiti, a prvi novi mikroorganizmi očekuju se 2027. (HortiDaily).

U listopadu 2025. usvojena je i prva EU direktiva o praćenju tla. Države članice imaju tri godine da je prenesu u svoje zakone (CEPF, 2025.). Cilj je zdravo tlo u cijeloj EU do 2050. To znači da će organska tvar i biološka aktivnost tla biti sve važnije i u poljoprivrednoj politici.

5. Realna očekivanja

Nisu svi rezultati jednoznačni. U dvogodišnjim pokusima u Indiji prinos pšenice bio je isti sa i bez mikrobiološkog razgrađivača. Najveći dio razgradnje postignut je samim unošenjem ostataka u tlo (BioResources). Mađarski stručnjaci isto upozoravaju da ni dobar pripravak neće raditi na suhom strništu ili u hladnom, vodom zasićenom tlu.

Poruka je zato jasna: biološki pripravak ubrzava i usmjerava razgradnju, ali ne zamjenjuje dobru agrotehniku.

Tretiranje strništa korak po korak

Strnište je najbolje tretirati odmah nakon žetve ili berbe, dok je tlo još toplo i vlažno. Postupak je isti za strne žitarice, kukuruz, suncokret i soju. Razlikuju se samo količina ostataka i potreba za usitnjavanjem.

  1. Usitnite ostatke. Kombajn s usitnjivačem ili malčer moraju ostatke razbaciti ravnomjerno po cijeloj radnoj širini, bez gomila i traka slame.
  2. Kukuruzovinu usitnite nisko. Dodatni prohod malčerom što bliže tlu razbija stabljike i oklaske. Time ubrzavate razgradnju i smanjujete broj gusjenica kukuruznog moljca koje prezime.
  3. Strnište žitarica odmah prašite. Plitka obrada odmah nakon žetve čuva vlagu u tlu i potiče nicanje korova i samoniklog zrna, koje kasnije uništite osnovnom obradom. To je idealan prohod za primjenu Terra Condija. Ljeti je strnište vruće i suho, pa prskajte navečer i odmah plitko unesite pripravak. U tom razdoblju kao potpora mikroorganizmima dobro dođe i EkoVital.
  4. Poprskajte pripravak po vlažnom vremenu. Prskajte po oblačnom vremenu, navečer ili prije najavljene kiše, a ne po jakom suncu i kad je strnište potpuno suho. Terra Condi se razrjeđuje u 180–300 litara vode po hektaru. Pridržavajte se uputa proizvođača o kakvoći vode i skladištenju, jer pripravak sadrži žive mikroorganizme.
  5. Unesite ostatke u tlo. Tanjuračom, grubberom ili plugom, najbolje isti ili idući dan. Mikroorganizmi trebaju dobar kontakt ostataka i vlažnog tla. Ostaci koji ostanu na suhoj površini razgrađuju se sporo. Ne radite po mokrom tlu: obrada i promet po raskvašenom tlu kvare strukturu i zbijaju ga, a u zbijenom tlu razgradnja zastaje.

Temperatura, dušik i pokrovni usjev

  1. Pazite na temperaturu. Razgradnja je najbrža dok je tlo toplije od oko 5 °C (Bauernzeitung). U kontinentalnoj Hrvatskoj zato je najbolje tretirati od žetve do kraja listopada ili početka studenoga.
  2. Nadoknadite dušik. Na parcelama s puno slame ili kukuruzovine dodajte dušik. U ekološkoj proizvodnji to je stajski gnoj ili gnojovka, a u konvencionalnoj mineralni dušik prema analizi tla. Pridržavajte se pravila zaštite voda od nitrata (IV. akcijski program, NN 95/2025):
    • gnojovka i gnojnica ne smiju se primjenjivati od 15. prosinca do 15. ožujka, bez obzira na pokrov
    • nijedno gnojivo ne smije se primijeniti na tlo zasićeno vodom, smrznuto, poplavljeno ili pod snijegom
    • na nezasijanoj površini stajski gnoj treba što prije unijeti u tlo
    • stajskim gnojem godišnje se smije unijeti najviše 170 kg N/ha

    Ta su pravila obavezna u ranjivim područjima, a izvan njih su preporuka.

  3. Ne ostavljajte tlo golo. Nakon tretmana posijte ozimu kulturu ili pokrovni usjev. Oni štite tlo od erozije i nastavljaju hraniti mikroorganizme.

Ako ne stignete u jesen, Terra Condi se može primijeniti i u proljeće prije sjetve, u istoj dozi i također uz unošenje u tlo.

Jesen je vrijeme za analizu tla i kalcizaciju

Kisela tla, česta na pseudogleju središnje Hrvatske, usporavaju razgradnju ostataka i smanjuju dostupnost hranjiva. O pH tla ovisi i koji mikroorganizmi rade: na kiselijim tlima razgradnju više vode gljive, a na neutralnima bakterije (Agrofórum).

Zato je razdoblje nakon žetve dobar trenutak za uzorkovanje tla. Na parcelama u ranjivim područjima analiza tla (dušik, fosfor, kalij, pH i humus) ionako je obavezna najmanje svake četvrte godine (NN 95/2025). Ako nalaz pokaže kiselo tlo, materijal i dozu za kalcizaciju odredite prema analizi. Kalcizaciju je najbolje obaviti nakon žetve ili berbe, prije osnovne obrade, kako bi se materijal dobro promiješao s dubljim slojem tla (Gospodarski list).

Koji pripravak za što: pregled iz naše ponude

Za strnište je okosnica tretmana mikrobiološki poboljšivač tla. Ostali proizvodi pomažu mikroorganizmima: daju im hranu, dušik ili bolje uvjete u tlu.

Proizvod i pakiranja Što je Uloga uz strnište
Terra Condi
10 L, 20 L		 Mikrobiološki poboljšivač tla, hrvatski proizvod Glavni pripravak za razgradnju ostataka i stvaranje humusa
EkoVital
250 ml, 1 L		 Organsko gnojivo s huminskim i fulvo kiselinama, bez živih kultura Potpora mikroorganizmima u tlu; samostalno ili uz Terra Condi
Vital Tricho
50 g, 200 g, 1 kg		 Pripravak s gljivama Trichoderma asperellum i T. viride Povećava biološku aktivnost tla; Trichoderma prirodno naseljava biljne ostatke
Bio-algeen G-40
1 L, 5 L		 Pripravak za obradu stajskog gnoja i gnojovke Obrađena gnojovka kao izvor dušika protiv pentozanskog efekta
Terra Green Hobby
500 ml		 Mikrobiološki poboljšivač tla za vrt Prskanje tla i biljnih ostataka u vrtu prije prekopavanja
Neem peleti
1 kg, 5 kg		 Organsko gnojivo NPK 3:3:3 Organski dušik u vrtu uz zakopavanje ostataka
Agrovit
20 kg		 Prirodno gnojivo i poboljšivač tla Jesenska popravka strukture tla uz osnovnu obradu
Azomite
1 kg		 Prirodni mineralni dodatak tlu Dopuna mikroelemenata pri jesenskoj pripremi tla

Preporučene kombinacije

  • Ratar, ekološka proizvodnja: Terra Condi na usitnjene ostatke, uz EkoVital kao potporu mikroorganizmima. Dušik nadoknadite stajskim gnojem ili gnojovkom.
  • Stočar s gnojovkom: gnojovku obradite Bio-algeenom G-40 i njome pognojite strnište, zatim slijede Terra Condi i unošenje u tlo.
  • Voćnjak, vinograd, maslinik: Terra Condi unutar reda nakon rezidbe i malčiranja orezanih grana. Za dodatnu biološku aktivnost tla može se dodati Vital Tricho.
  • Vrt i okućnica: Terra Green Hobby ili Terra Condi na usitnjene ostatke, uz Neem pelete ili zreli kompost kao izvor dušika.
Prije miješanja bilo kojeg pripravka sa sredstvom za zaštitu bilja provjerite uputu proizvođača. Bakreni pripravci i fungicidi mogu oštetiti žive mikroorganizme.

Doze Terra Condija po kulturama

U ratarstvu je osnovna doza 15 l/ha nakon žetve, uz obavezno unošenje u tlo. Doze su preuzete s uputa proizvođača (EM Tehnologija) i stranice proizvoda.

Namjena Doza Način primjene
Ratarstvo, jesen 15 l/ha u 180–300 l vode Prskanje usitnjenih žetvenih ostataka, zatim unošenje u tlo
Ratarstvo, proljeće 15 l/ha u 180–300 l vode Prskanje prije sjetve, zatim unošenje u tlo
Povrtlarstvo na otvorenom 20 l/ha Prskanje usitnjenih biljnih ostataka prije obrade tla
Voćnjaci, vinogradi, maslinici 5 l/ha Prskanje unutar reda; po mogućnosti plitka obrada, inače ga kiša unese u tlo
Kompostiranje 1–2 l nerazrijeđeno na 1 m³ mase Ravnomjerno po slojevima kompostne hrpe

Koliko vam treba:

  • 20 L Terra Condija pri 15 l/ha pokriva strnište od oko 1,3 ha.
  • 10 L dovoljno je za oko 0,65 ha.
  • Za 1000 m² u ratarstvu treba 1,5 L, a u povrtlarstvu 2 L.

Vrt i okućnica: biljni ostaci na malim površinama

Ista pravila vrijede i za vrt: ostatke usitniti, poprskati, zakopati i dodati malo dušika. Jesensko čišćenje gredica nakon rajčice, paprike, tikvica, graha ili kukuruza šećerca dobar je trenutak za to.

  1. Usitnite ostatke škarama, kosilicom ili sjeckalicom. Što su komadi manji, brže se razgrađuju.
  2. Bolesne biljke ne ostavljajte na gredici. Biljke jako zaražene bolestima ili štetnicima stavite u kompost samo ako se on dobro zagrijava. Inače ih uklonite iz vrta.
  3. Poprskajte ostatke i tlo. Za 100 m² povrtnjaka dovoljno je 200 ml Terra Condija u 2–3 litre vode, što odgovara dozi od 20 l/ha. Za manje vrtove praktičniji je Terra Green Hobby – tlo i sjeme u pakiranju od 500 ml, prema uputi na etiketi.
  4. Prekopajte ili usitnite tlo motokultivatorom na 10–15 cm, isti ili idući dan.
  5. Dodajte organski dušik: Neem pelete, zreli kompost ili stajski gnoj. Tako biljke iduće godine neće ostati bez dušika koji su mikroorganizmi potrošili na razgradnju.
  6. Pokrijte gredicu malčem od lišća ili pokrovnim usjevom poput facelije ili ozime grahorice.

Ako radije kompostirate ostatke, isti pripravci ubrzavaju i kompostiranje. Više o tome pročitajte u članku Ubrzajte kompostiranje i poboljšajte kvalitetu komposta.

Najčešće pogreške

  • Prskanje kad je strnište suho, po jakom suncu i bez unošenja u tlo. Mikroorganizmi se osuše prije nego počnu raditi.
  • Neusitnjena kukuruzovina. Dugi komadi stabljike sporo se razgrađuju, a u njima zimuju fuzarij i kukuruzni moljac.
  • Ostaci u trakama i gomilama. Ondje se razgradnja zaustavi, a iduća kultura neravnomjerno niče.
  • Zaboravljen dušik. Posljedica je žućenje mladog usjeva u jesen zbog pentozanskog efekta.
  • Prekasan tretman. U hladnom ili vodom zasićenom tlu razgradnja gotovo stoji.
  • Obrada po mokrom tlu. Kvari strukturu i zbija tlo, a u zbijenom tlu razgradnja zastaje.
  • Gnojovka u zabranjenom razdoblju. Od 15. prosinca do 15. ožujka gnojovka i gnojnica ne smiju se primjenjivati.
  • Miješanje sa sredstvima koja štete mikroorganizmima, poput bakra ili fungicida, bez provjere upute proizvođača.
  • Pripravak čuvan na vrućini ili smrzavici. Živi mikroorganizmi gube djelotvornost; pridržavajte se uvjeta čuvanja s etikete.
  • Spaljivanje. Zabranjeno je, a uništava i organsku tvar i korisne mikroorganizme u površinskom sloju tla.
  • Očekivanje čuda od jednog prohoda. Pripravak ubrzava razgradnju, ali učinak na humus i strukturu tla gradi se godinama redovite primjene i plodoreda.

Česta pitanja

Kada je najbolje tretirati strnište?

Strnište tretirajte odmah nakon žetve ili berbe, dok je tlo vlažno i toplije od oko 5 °C. U kontinentalnoj Hrvatskoj to je od žetve do kraja listopada ili početka studenoga. Ako ne stignete, tretman se može obaviti u proljeće prije sjetve.

Moram li ostatke unijeti u tlo nakon prskanja?

Da, u ratarstvu i povrtlarstvu. Mikroorganizmima je potreban kontakt s vlažnim tlom. Samo u voćnjacima, vinogradima i maslinicima, gdje obrada nije uvijek moguća, pripravak u tlo unosi kiša.

Koliko Terra Condija treba za 1 hektar?

U ratarstvu 15 litara po hektaru, razrijeđeno u 180–300 litara vode. U povrtlarstvu 20 l/ha, a u trajnim nasadima 5 l/ha unutar reda. Pakiranje od 20 L dovoljno je za oko 1,3 ha strništa.

Može li se Terra Condi koristiti u ekološkoj proizvodnji?

Proizvod je namijenjen ekološkim i integriranim sustavima proizvodnje i ne sadrži sintetske pesticide. Certificirani ekološki proizvođači svaki ulazni materijal trebaju uskladiti sa svojim kontrolnim tijelom.

Smanjuje li biološki tretman strništa fuzarij u pšenici?

Europska istraživanja pokazuju da brža razgradnja kukuruzovine smanjuje sadržaj DON-a u idućoj pšenici. U austrijskom pokusu s pripravkom s efektivnim mikroorganizmima smanjenje je bilo 27–50 %. Najveći učinak ipak ima uklanjanje ostataka s površine tla: usitnjavanje i obrada.

Uništava li tretman strništa kukuruznog moljca?

Mikrobiološki pripravak ne djeluje na moljca. Broj gusjenica koje prezime smanjuju nisko usitnjavanje kukuruzovine i obrada tla, u pokusima i za više od 95 %. To su isti koraci koji pripremaju polje za biološku razgradnju.

Moram li dodati dušik?

Na parcelama s puno slame ili kukuruzovine da, kako bi se izbjeglo žućenje iduće kulture. U ekološkoj proizvodnji koristite stajski gnoj, gnojovku, kompost ili leguminoze.

Mogu li Terra Condi miješati s drugim sredstvima?

Proizvođač navodi da se može primjenjivati samostalno ili s drugim hranjivima i sredstvima. Ipak, budući da sadrži žive mikroorganizme, ne miješajte ga s bakrenim pripravcima i fungicidima bez provjere kod proizvođača.

Izvori