Smrdljivi martin svake se jeseni vraća na fasade, prozore i zavjese, a ljeti siše plodove rajčice, paprike i voća. U nastavku donosimo kako ga prepoznati, kako spriječiti da uđe u kuću i kako ekološki zaštititi vrt, uz rezultate hrvatskih i talijanskih istraživanja.

Autor: mr. sc. oec. Andrej Jelčić, dipl. ing. agr.  |  Objavljeno: 13. listopada 2026.

Ukratko

  • Smrdljivi martin narodni je naziv za nekoliko vrsta štitastih stjenica. Danas je najčešća invazivna smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys), u Hrvatskoj prisutna od 2017.
  • Ljude ne grize i nije otrovan, ali njegova izlučevina može nadražiti kožu. Ne gnječite ga golim rukama.
  • U vrtu siše sokove iz plodova. Na rajčici i paprici ostavlja svijetle pjege, a plodovi postaju gorki i neravnomjerno dozrijevaju.
  • U kuću ulazi u rujnu i listopadu kako bi prezimio. Najbolja zaštita su mreže na prozorima i zabrtvljene pukotine, a ne prskanje.
  • Ni jedno ekološko sredstvo ga pouzdano ne uništava. Odrasli su vrlo otporni, pa najbolje rezultate daje kombinacija mreža, biljaka mamaca i tretmana ličinki.
  • Kućni pripravci od češnjaka, metvice ili ljute paprike nemaju znanstveno uporište.

Zašto je smrdljivi martin svake jeseni sve veći problem

Posljednjih godina smrdljivih martina ima sve više. Razlog je invazivna vrsta iz istočne Azije, smeđa mramorasta stjenica, koja je u Hrvatskoj potisnula domaće vrste. Ona ne smeta samo u kući: napada više od 300 biljnih vrsta, od rajčice i paprike do kruške, lijeske i vinove loze.

Na engleskom se ovi kukci zovu stink bug, a invazivna vrsta brown marmorated stink bug. U regiji ih zovu i smrdibube ili štitaste stjenice.

Kako prepoznati smrdljivog martina

U hrvatskim domovima i vrtovima najčešće se susreću četiri vrste štitastih stjenica, i sve ih ljudi zovu smrdljivim martinom. Sve su veličine oko 12–17 mm, imaju tijelo u obliku štita i ispuštaju neugodan miris kad ih se uznemiri.

Vrsta Izgled Gdje je problem
Smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys) Smeđa, mramorasto išarana; bijeli prstenovi na ticalima i svijetlo-tamni rub zatka Invazivna; glavni krivac jesenskih najezda u kućama i šteta na voću i povrću
Smrdljivi martin (Rhaphigaster nebulosa) Sivosmeđa, sitno točkasta Domaća vrsta; ulazi u kuće, manje štete u vrtu
Smrdljiva greta (Dolycoris baccarum) Smeđkasto-ljubičasta, dlakava Domaća vrsta; na bobicama i kupinama
Zeleni smrdljivi martin (Nezara viridula) Svjetlozelena; zimi crvenkastosmeđa Sve veće štete na rajčici i paprici

Prema stručnjacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, invazivna mramorasta stjenica posljednjih je godina preuzela ulogu domaćih vrsta na zidovima i prozorima.

Smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys) na drvenom prozorskom okviru u kući
Smeđa mramorasta stjenica na prozorskom okviru u kući. Prepoznaje se po bijelim prstenovima na ticalima i svijetlo-tamnim prugama na rubu zatka.

Zeleni smrdljivi martin

Zelena stjenica (Nezara viridula) potječe iz Etiopije i zbog toplijih zima širi se Hrvatskom. Ove su godine zabilježene osobito velike štete na rajčici. Ličinke su u prvim stadijima crne sa šarama, a kasnije zelenkaste.

Smrdljivi martin nije stjenica u krevetu

Stjenice u krevetu (Cimex lectularius) sitne su, plosnate i hrane se krvlju. Smrdljivi martin je biljojed i ne siše krv. Ako vas noću nešto grize, pročitajte naš vodič o stjenicama u krevetu.

Životni ciklus: zašto ih je sve više

Smeđa mramorasta stjenica u našim uvjetima razvija jednu do tri generacije godišnje i uvijek se javlja u velikom broju. Prvi put pronađena je 2017. u stanu u Rijeci, a prva masovna pojava zabilježena je 2019. na polju soje kraj Zagreba. Danas je prisutna u voćnjacima jabuke, kruške, trešnje, šljive, smokve, masline, lijeske i u vinogradima.

Tijek godine izgleda ovako:

  1. Proljeće: odrasli izlaze iz zimovališta kad temperatura prijeđe 14 °C, a dan postane dulji od 13 sati.
  2. Od sredine svibnja do sredine srpnja: ženke polažu jaja u obliku bačvica, promjera oko 1 mm, u skupinama na naličje listova.
  3. Ljeto: ličinke prolaze pet stadija i hrane se zajedno s odraslima. Generacije se preklapaju, pa su na biljci istodobno jaja, ličinke i odrasli.
  4. Od sredine kolovoza: odrasli druge generacije više se ne razmnožavaju, nego se pripremaju za zimu.
  5. Rujan i listopad: traže skrovište i masovno ulaze u kuće, tavane i gospodarske objekte.

Vrsta se brzo širi jer u Europi nema dovoljno prirodnih neprijatelja koji je u Aziji drže pod kontrolom. Toplija ljeta i blage zime dodatno pogoduju razvoju većih populacija.

Smrdljivi martin na paradajzu, paprici i voću: kakve štete radi

I ličinke i odrasli hrane se sisanjem: rilom probadaju plod i ubrizgavaju slinu koja oštećuje tkivo. Šteta je zato veća nego što se na prvi pogled čini, jer se ubodi teško vide.

Rajčica (paradajz) i paprika. Na mjestu uboda nastaju svjetlije pjege. Plodovi postaju gorki, neravnomjerno dozrijevaju i gube tržišnu vrijednost. U Mađarskoj su u jednom polju graha oštećena zrna pronađena u 94 % pregledanih mahuna.

Voće. Od voćnih vrsta u Hrvatskoj najveće su štete zabilježene na kruški. Plodovi se deformiraju, a ispod kože ostaju plutaste, smeđe mrlje.

Neizravna šteta. Ubodne rane otvaraju put gljivicama i bakterijama koje uzrokuju trulež.

Kako prepoznati napad u vrtu:

  • skupine bačvastih jaja na naličju listova, od svibnja do srpnja
  • crne ili šarene ličinke na plodovima i vršnim dijelovima biljke
  • svijetle, mutne pjege na rajčici i deformirani plodovi voćaka
  • neugodan miris pri dodiru biljke

Zašto u jesen ulazi u kuće: najezda smrdljivih martina

Smrdljivi martini ulaze u kuće da bi preživjeli zimu, a ne da bi se razmnožavali. Krajem ljeta odrasli prestaju polagati jaja i traže suho, zaštićeno mjesto. Topla fasada okrenuta suncu, pukotine oko prozora i tavani za njih su idealno zimovalište.

Zato se najezda svake godine ponavlja u isto vrijeme, u rujnu i listopadu. Nekoliko jedinki u stanu ne znači da su se u njemu nastanile. Tijekom zime miruju u skrovištima, a u toplim danima ili kad se uključi grijanje izlaze i lete prema svjetlu.

U proljeće napuštaju zimovalište i vraćaju se na biljke. Zato je najbolje zatvoriti ulaze dok su još na vanjskim zidovima, prije nego se zavuku u konstrukciju kuće.

Kako spriječiti da smrdljivi martin uđe u kuću

Najučinkovitija zaštita doma je fizička barijera: kad martin jednom uđe u kuću, vrlo ga se teško riješiti. Stručnjaci ne preporučuju zaprašivanje stanova.

Zatvorite ulaze prije listopada

  • Postavite mreže protiv kukaca na prozore, balkonska vrata i ventilacijske otvore.
  • Zabrtvite pukotine oko prozorskih okvira, vrata, cijevi, kabela i dimnjaka.
  • Popravite oštećene komarnike i brtve na stolariji.
  • Pregledajte drva za ogrjev, saksije i sve što unosite izvana.
  • Smanjite vanjsku rasvjetu noću, jer svjetlo privlači martine.

Kako ukloniti martine koji su već ušli

  • Ne gnječite ih. Izlučevina jako smrdi i može nadražiti kožu.
  • Uhvatite ih komadom papira ili u gumenim rukavicama i iznesite van.
  • Veći broj ubacite u posudu s vodom i malo deterdženta.
  • Usisavač pomaže, ali vrećicu odmah bacite, jer miris ostaje u usisavaču.

Tretiranje tavana, gospodarskih objekata i okvira prozora

Tamo gdje se martini okupljaju u velikom broju, na tavanima, u spremištima, garažama i oko prozorskih okvira, može se koristiti biocid Neopitroid B. Sadrži prirodni ekstrakt dalmatinskog buhača u mikrokapsulama, pa djeluje odmah i postupno još do mjesec dana.

  • Doza za smrdljive martine: 75 ml/m², odnosno oko 10 potisaka po dužnom metru na mjesta gdje se martini skrivaju ili kreću.
  • Gdje: u zatvorenom prostoru i na vanjskim površinama oko zgrade.
  • Djelovanje: omamljivanje počinje za 2 minute nakon kontakta.
  • Ograničenja: tretirane površine ne čistite; najviše 11 primjena godišnje; ne prskajte biljke.

Na etiketi proizvođača kao ciljni štetnik naveden je smrdljivi martin, latinskog naziva Nezara viridula (zelena stjenica). Prije uporabe pročitajte uputu na ambalaži.

Ekološka zaštita vrta od smrdljivog martina

U ekološkom uzgoju nema sredstva koje sigurno rješava problem smrdljivog martina, pa zaštita mora kombinirati više mjera. To je zaključak talijanskih projekata iz Emilije-Romanje, regije koja se s ovim štetnikom bori duže od nas. Redoslijed u nastavku slijedi njihovo iskustvo: najprije barijere, zatim mamci, a tretmani tek kao dopuna.

1. Mreže protiv kukaca

Mreže su temelj zaštite: svaki tretman treba se oslanjati na dobro postavljene mreže koje sprječavaju ulazak stjenica izvana. Na rajčici i paprici u vrtu i plasteniku dovoljna je gusta mreža preko konstrukcije, zatvorena do tla. Postavite je prije cvatnje, prije nego se pojave prve odrasle stjenice.

2. Pregled biljaka i uklanjanje jaja

Od sredine svibnja do srpnja jednom tjedno pregledajte naličje listova u gornjem dijelu biljke. Najbolje je to raditi rano ujutro, kad su stjenice najmanje pokretne. Skupine jaja otkinite zajedno s komadom lista, a ličinke i odrasle otresite u posudu s vodom i deterdžentom.

3. Biljke mamci: bob i soja

Najzanimljiviji rezultat talijanskih pokusa na rajčici je rubni pojas biljaka mamaca. Krajem travnja posijali su bob, a zatim soju. Soja je štitila rajčicu sve do berbe jer je stjenicama bila privlačnija od same kulture. Stjenice se okupljaju na mahunama, pa se sakupljaju ili tretiraju samo na pojasu mamaca, a ne na rajčici.

Kod biljaka mamaca važno je pogoditi vrijeme: stjenice ne napadaju cvjetove, nego mahune. Sijte ih postupno, tako da mahune budu prisutne od lipnja do rujna.

4. Mineralna barijera: zeolit i kaolin

Istraživači su rubne redove kulture tretirali zeolitom. On djeluje kao barijera i stvara mikroklimu koja stjenicama ne odgovara. Zeolit i kaolin (CutiSan, Profilm, Caolino Surround) stvaraju tanak mineralni sloj na listovima i plodovima.

Budimo jasni: kaolin u osječkom pokusu nije ubio nijednu odraslu stjenicu, nego ih je samo usporio. Mineralne barijere stjenice ne uništavaju; mogu ih tek odvratiti od hranjenja. Više o primjeni kaolina pročitajte u našem članku o kaolinskoj glini.

5. Neem ulje na ličinke

Ličinke su najosjetljiviji stadij za bilo koje sredstvo, prirodno ili sintetsko. Zato je ljeto, kad se ličinke pojave na rajčici i paprici, pravo vrijeme za tretiranje.

Neem ulje je prirodni biljni pripravak koji djeluje kroz hranjenje: ometa razvoj i presvlačenje ličinki i smanjuje njihovo hranjenje. Pruža potporu smanjenju populacije, ali ne djeluje odmah. Na odrasle martine u jesen ne djeluje dovoljno: u osječkom pokusu azadirahtin je ubio 16,6 % odraslih jedinki.

Priprema prema uputi proizvođača:

  • 10 ml neem ulja i 10 ml kalijevog sapuna Cocana na 1 L vode temperature 30–35 °C
  • prvo otopite sapun, zatim uz miješanje dodajte ulje
  • prskajte navečer, temeljito i s naličja listova
  • po potrebi ponovite nakon 7–10 dana

Više o neemu pročitajte u članku o obrani od insekata neemom.

Insekticid protiv smrdljivog martina: što stvarno djeluje

Odrasla smeđa mramorasta stjenica jedan je od najotpornijih štetnika u vrtu, i na prirodna i na sintetska sredstva. Poljoprivredni institut Osijek 2024. godine izravno je prskao odrasle stjenice s osam djelatnih tvari i pratio smrtnost nakon 48 sati:

Djelatna tvar Smrtnost nakon 48 h Napomena
Spinetoram 100 % sintetski insekticid
Silikonski polimeri (okvašivač) 100 % neočekivan rezultat, slijede poljski pokusi
Acetamiprid 75 % 67 % već nakon 24 h
Deltametrin (piretroid) oko 25 % 16,7 % nakon 24 h
Azadirahtin (neem) 16,6 % bez porasta nakon 24 h
Spirotetramat 8,3 % sistemično sredstvo, ne djeluje dodirom
Ekstrakt koprive i vrbe 8,3 % bez razlike u odnosu na vodu
Kaolin 0 % stjenice samo usporene

Izvor: Tomaš i sur., Entomologia Croatica 2024. Pokus je rađen u laboratoriju; autori nastavljaju s poljskim pokusima.

Što to znači za vrtlara

  • Na rajčici smijete koristiti samo sredstvo registrirano za tu kulturu i tog štetnika. U Hrvatskoj su za zelenu stjenicu na plodovitom povrću registrirani samo sintetski piretroidi na bazi deltametrina, a upravo je deltametrin u osječkom pokusu bio slab. Za smeđu mramorastu stjenicu provjerite registraciju u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS).
  • Prirodni piretrin (buhač) uglavnom tjera, a ne ubija. U talijanskom pokusu na rajčici stjenice su se zbog njega selile na susjedne površine, odakle su se mogle vratiti.
  • Vrijeme je važnije od sredstva. Tretira se odmah kad prve odrasle stjenice stignu sa zimovališta i kad se pojave ličinke. Prskanje navečer koristi vrijeme kad su stjenice najmanje pokretne.
  • Prskanje cijelog vrta ne isplati se. Uništava korisne kukce, a nove stjenice dolete iz okolice.

Biološka kontrola: nada za budućnost

U Aziji smeđu mramorastu stjenicu drži pod kontrolom sićušna osica Trissolcus japonicus, koja polaže jaja u jaja stjenice. Italija je od 2020. puštala ovu osicu u prirodu. U Trentinu se šteta na plodovima smanjivala u voćnjacima do 2,5 km od mjesta uspješnog puštanja.

U Hrvatskoj se takvi programi zasad ne provode. Ipak, svaka mjera koja čuva korisne kukce, od cvjetnih traka do manje prskanja, pomaže domaćim prirodnim neprijateljima.

Kućni trikovi koji ne djeluju

Na portalima i društvenim mrežama kruže recepti od češnjaka, metvice, ljute paprike, sjemenki gorušice i eteričnih ulja. Znanstvenica Agronomskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takvi pripravci nemaju znanstveno uporište. U osječkom pokusu ni biljni ekstrakt koprive i vrbe nije se razlikovao od čiste vode.

Što još ne pomaže:

  • Gnječenje martina – ispušta miris koji se dugo zadržava i može nadražiti kožu.
  • Zaprašivanje stana – stručnjaci ga ne preporučuju; martini u stanu ne razmnožavaju se, a kemikalija ostaje u prostoru.
  • Prskanje cijele okućnice insekticidom u jesen – odrasli su otporni, a novi dolaze iz okolice.
  • Čekanje proljeća – tada izlaze sami, ali pukotine kroz koje su ušli ostaju otvorene za sljedeću jesen.

Kalendar zaštite od smrdljivog martina

Razdoblje Što martin radi Što učiniti
Ožujak – travanj Izlazi iz zimovališta iznad 14 °C Pregledajte tavan i prozore; krajem travnja posijte bob kao mamac
Svibanj – lipanj Odrasli dolaze na biljke, polažu jaja Postavite mreže na rajčicu i papriku; posijte soju; tjedno uklanjajte jaja
Lipanj – kolovoz Ličinke i odrasli sišu plodove Neem ulje s Cocanom na ličinke, navečer; zeolit ili kaolin na rubne redove; sakupljajte stjenice s pojasa mamaca
Kolovoz – rujan Druga generacija sazrijeva, štete na plodovima Berite na vrijeme; uklanjajte oštećene plodove
Rujan – listopad Masovno ulazi u kuće Zabrtvite pukotine, postavite mreže; Neopitroid B na tavan, okvire i gospodarske objekte
Studeni – veljača Miruje u skrovištima Pojedinačne martine iznesite ili usišite; zabilježite mjesta ulaska za sljedeću jesen

Česta pitanja o smrdljivom martinu

Grize li smrdljivi martin? Kakav je ugriz?

Ne grize. Smrdljivi martin je isključivi biljojed i hrani se biljnim sokovima, a ne krvlju. Crvenilo ili svrbež nakon dodira obično je reakcija kože na njegovu izlučevinu, a ne ugriz.

Je li smrdljivi martin otrovan?

Nije otrovan ni za ljude ni za kućne ljubimce. Izlučevina smeđe mramoraste stjenice ipak sadrži alergene na koje nismo naviknuti, pa je ne dirajte golim rukama i nakon kontakta operite ruke.

Razmnožava li se smrdljivi martin u kući?

Ne. U kuću ulazi samo da prezimi, a jaja polaže na biljkama u proljeće i ljeto. U proljeće sam napušta zimovalište.

Zašto smrdljivi martin smrdi?

Kad je ugrožen, iz posebnih žlijezda ispušta tekućinu oštrog mirisa. To mu služi kao obrana od ptica i drugih predatora.

Što je zeleni smrdljivi martin?

To je zelena stjenica (Nezara viridula), srodna vrsta jarkozelene boje. Posljednjih godina radi velike štete na rajčici i paprici, a zimi poprima crvenkastosmeđu boju.

Kako se smrdljivi martin zove na engleskom?

Na engleskom je stink bug, a invazivna vrsta brown marmorated stink bug.

Koji insekticid djeluje na smrdljivog martina?

Na odrasle martine većina sredstava djeluje slabo, a prirodni piretrin ih uglavnom samo tjera. Na biljkama smijete koristiti samo sredstva registrirana za tu kulturu i štetnika. U objektima se koristi biocid čija etiketa navodi smrdljivog martina, poput Neopitroida B.

Preporučeni proizvodi iz naše ponude

Proizvod Za što Kada
Neopitroid B Biocid na bazi buhača za tavane, gospodarske objekte i okvire prozora; smrdljivi martin naveden na etiketi Rujan – listopad
Neem ulje 1 L / 100 ml Potpora smanjenju populacije ličinki na rajčici, paprici i voću Lipanj – kolovoz
Cocana – kalijev sapun Emulgator za neem ulje Uz neem ulje
Zeolit Mineralna barijera na rubnim redovima Lipanj – kolovoz
Kaolin: CutiSan, Profilm, Caolino Surround Zaštitni sloj na plodovima voćaka i povrća Od zametanja plodova

Nijedan proizvod sam ne rješava problem smrdljivog martina. Najbolje rezultate daje kombinacija mreža, biljaka mamaca, redovitog pregleda i ciljanih tretmana. Za savjet o vašem vrtu javite nam se na webshop@farmecochem.hr ili 01/233-7596.

Izvori