Mnogi se proizvođači svake godine pitaju isplati li se uložiti novac i vrijeme u zimsko prskanje, koliko ono uopće ima učinka dok su biljke u mirovanju te mogu li se tada učinkovito suzbiti bolesti i štetnici. Često se postavlja i pitanje nije li dovoljno započeti zaštitu tek u vegetaciji, kada se problemi već vide. U ovom članku donosimo jasne i stručno utemeljene odgovore na ta pitanja te objašnjavamo kada, čime i zašto zimsko prskanje ima svoje mjesto u voćarstvu i vinogradarstvu.

Zašto je zimsko prskanje ključna preventivna mjera?

U nasadima voća i vinove loze velik broj gljivičnih i bakterijskih patogena prezimljuje na kori, u pukotinama debla, na rodnim grančicama i pupovima. U vinogradarstvu dodatni problem predstavljaju uzročnici bolesti drva, crne pjegavosti i prezimljujuće spore plamenjače. Istovremeno, brojni štetnici poput lisnih uši, štitastih uši, grinja i crvenog pauka prezimljuju u obliku jajašaca.

Tijekom mirovanja vegetacije prezimljujući oblici bolesti i štetnika nalaze se u pasivnoj fazi, što ih čini najdostupnijima i najosjetljivijima za preventivno suzbijanje. U toj fazi biljke mogu podnijeti jače koncentracije pripravaka, zbog čega bakreni pripravci i parafinska ulja čine osnovu zimskog prskanja.

Optimalno vrijeme primjene prema istraživanjima

Stručna literatura i agronomska praksa u Europi razlikuju tri moguća termina primjene, ali s jasno različitom razinom učinkovitosti:

  • Kasna jesen, odmah nakon opadanja lišća, pogodna je za smanjenje bakterijskog infektivnog potencijala.
  • Tijekom zimskih mjeseci, tretiranje je opravdano isključivo u razdobljima bez mraza i pri temperaturama iznad 5 °C, ponajprije za primjenu parafinskih ulja.
  • Rano proljeće, neposredno prije bubrenja pupova, smatra se najvažnijim i najučinkovitijim terminom jer se prezimljujući patogeni i štetnici tada počinju aktivirati, a preventivna zaštita najdulje prati biljku u početku vegetacije.

Većina europskih istraživanja potvrđuje da tretman neposredno pred kretanje vegetacije daje najširi i najstabilniji preventivni učinak.

Isplati li se zimsko prskanje ili čekati pojavu bolesti i štetnika?

Zimsko prskanje dugoročno je isplativije od strategije zaštite koja započinje tek nakon pojave vidljivih simptoma. Nasadi koji ulaze u vegetaciju bez zimskog tretmana često već u ranoj fazi imaju razvijene populacije štetnika i povišen infektivni pritisak. Takva situacija zahtijeva češće proljetne tretmane, veće količine pripravaka i veće troškove, uz slabiju učinkovitost zbog zakašnjele reakcije. Preventivno zimsko prskanje smanjuje ove rizike, stabilizira proizvodnju i omogućuje učinkovitije upravljanje zaštitom tijekom vegetacije.

Koje pripravke koristiti – kombinacije ili pojedinačna sredstva?

Osnovu zimskog prskanja čine bakreni pripravci i parafinska ulja.
Modro ulje i Crveno ulje predstavljaju kombinaciju bakra i parafinskog ulja te omogućuju istodobno djelovanje na bolesti i štetnike u jednom tretmanu. Cuprablau Z je formulirani bakreni pripravak s izraženim preventivnim djelovanjem na gljivične i bakterijske bolesti, dok je Bordoška juha tradicionalni bakreni pripravak koji se i dalje široko koristi u voćarstvu i vinogradarstvu. Bijelo ulje i Laincoil su čista parafinska ulja, namijenjena smanjenju populacije prezimljujućih jajašaca i ličinki štetnika.

Izbor pripravka ovisi o kulturi, zdravstvenom stanju nasada i planiranoj strategiji zaštite. Kombinirani pripravci koriste se kada se želi širok spektar djelovanja jednim tretmanom, dok se čisti bakar ili čista ulja primjenjuju kada postoji jasno definiran cilj suzbijanja.

Kako se zimsko prskanje provodi u ostalim zemljama EU

U većini zemalja Europske unije zimsko prskanje smatra se standardnom preventivnom mjerom u voćarstvu i vinogradarstvu. Stručne savjetodavne službe u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i zemljama Beneluksa naglašavaju da je temelj zaštite kombinacija bakrenih pripravaka i parafinskih ulja. Optimalni termin u pravilu je rano proljeće, neposredno prije kretanja vegetacije, dok se zimski tretmani provode isključivo u povoljnim temperaturnim uvjetima. Dodatne mjere higijene kore koriste se prema procjeni stanja nasada, ali ne zamjenjuju osnovnu zaštitu.

Uloga Genox Agro kao dodatne mjere za bolji učinak

Sve osnovne preporuke za zimsko prskanje prvenstveno se odnose na bakrene pripravke i parafinska ulja. Genox Agro ne zamjenjuje ta sredstva, već se koristi kao dodatna mjera za povećanje njihove učinkovitosti. Djeluje kao dezinficijens i sredstvo za čišćenje kore, uklanjajući lišajeve, biofilm i površinske naslage koje mogu predstavljati mikroskloništa prezimljujućih patogena.

Genox Agro primjenjuje se nekoliko dana prije primjene bakrenih pripravaka i/ili parafinskih ulja, kako bi se kora očistila i pripremila za glavni zimski tretman. Koristi se odvojeno od ostalih sredstava. U starijim nasadima, gdje je kora grublja i s više pukotina, značaj ove mjere dodatno dolazi do izražaja.

Više o crvenom i modrom ulju

O Crvenom i Modrom ulju već smo ranije detaljno pisali u zasebnom članku, u kojem je objašnjena njihova uloga, sastav i primjena u praksi. U kontekstu zimskog prskanja između Crvenog i Modrog ulja nema značajnih razlika u ukupnom učinku. Čitatelji koji žele detaljnije informacije o uljima s bakrom mogu pročitati dodatno objašnjenje u prethodno objavljenom članku: “Crveno ulje ili Modro ulje“

Vremenski uvjeti i način primjene

Zimsko prskanje provodi se po suhom i mirnom vremenu, bez oborina i jačeg vjetra, kako bi se osiguralo ravnomjerno zadržavanje pripravka na biljci. Tretiranje se ne preporučuje ako se u narednim danima očekuje mraz ili obilna kiša.

Prilikom zimskog prskanja važno je temeljito tretirati sve drvenaste dijelove biljke, uključujući deblo, glavne i bočne grane te pupove, jer se upravo na tim mjestima zadržavaju prezimljujući oblici bolesti i štetnika.

Preporučene koncentracije u zimskom prskanju

Za zimsko prskanje u voćarstvu i vinogradarstvu koriste se sljedeće koncentracije:

Kod svih tretmana potrebno je pridržavati se uputa proizvođača navedenih na etiketi te prilagoditi primjenu kulturi i vremenskim uvjetima.

Najčešća pitanja o zimskom prskanju

  1. Isplati li se zimsko prskanje?

Da. Zimsko prskanje je preventivna i dugoročno isplativa mjera jer smanjuje početni infektivni pritisak i potrebu za kasnijim, skupljim tretmanima tijekom vegetacije.

  1. Koji je optimalni termin za zimsko prskanje?

Optimalni termin je rano proljeće, neposredno prije bubrenja pupova, uz uvjet da su temperature stabilne i bez mraza.

  1. Kada koristiti samo bakar, kada ulje, a kada kombinaciju bakra i ulja?

Izbor pripravka ovisi o cilju zaštite i stanju nasada:

  • samo bakar koristi se kada je naglasak na bolestima,
  • samo ulje kada je naglasak na štetnicima,
  • kombinacija bakra i ulja se najčešće koristi kada se želi najširi preventivni učinak.