Zimska zaštita višegodišnjih nasada

Tijekom zimskog perioda, a pred početak vegetacije u višegodišnjim nasadima radi se proces rezidbe i zimske zaštite. U ovom tekstu pažnja se usmjerava samo na zimsku zaštitu, koja obično slijedi nakon rezidbe.

Na stablu voćke, čokotu vinove loze, maslini i drugim višegodišnjim kulturama postoje brojna mjesta, kao pukotine, udubljenja ili nezarasle rane pogodna da se u njih uvuku ličinke štetnika: štitastih uši, jaja od lisnatih uši, crvenog pauka, jabučne krvave uši i dr. Spore biljnih bolesti također se nalaze na kori, te prezimljuju u zimskim oblicima. Štetnici i uzročnici bolesti koji prezime u nasadu, čim se u nasadima ostvare uvjeti pogodni za razvoj (temperature i vlaga), kreću sa napadom te se razmnožavaju, šire zarazu i smanjuju u konačnici prinose nasada.

Zimska zaštita je proces nanošenja proizvoda zaštite bilja s ciljem:

  • dezinfekcije kore od prisutnih patogena (uzročnika bolesti),
  • dezinsekcije od odraslih oblika štetnika,
  • dezinsekciju jajašaca raznih štetnika, koja su odložena u vegetaciji prijašnje godine.

Tretiranjem nasada smanjuje se populacije štetnika i uzročnika bolesti, čime pomažemo biljci da sviju energije ne troši na borbu s štetnicima i bolestima, već na stvaranje nove biljne mase i plodova.

Danas imamo veći broj proizvoda koji se koriste u procesu zimske zaštite protiv bolesti. Tako jedan od najviše zastupljenih tvari u zimskoj zaštiti je bakar. Aktivna tvar bakar ima fungicidno djelovanje, gdje usvojen od strane patogena razara enzimske procese te uništava micelij. Metalni bakreni ioni su djelotvorni protiv algi, bakterija i gljiva.

Osim bakra može se koristiti i sumpor, a u zadnje vrijeme i preparati na bazi peroksida (https://www.biogeist.hr/proizvod/genox-agro-1l/).

Insekticidno djelovanje (i akaricidno) u zimskoj zaštiti ima ulje. Na tržištu imamo razna mineralna ili biljna ulja. Prilikom primjene se lijepi za tretiranu površinu i čini nepropusni film. Taj film onemogućava pristup kisika organizmima koji prezimljuju na kori, čime im se onemogućava proces disanja te ugibaju.

 

Prskanje se obavlja na temperaturi višoj od pet Celzijevih stupnjeva.

U višegodišnjim nasadima najbolje je tretiranje obaviti u vrijeme mirovanja vegetacije kada nema još kolanja sokova u biljkama, te kada nema nikakvih naznaka aktivnosti u pupovima. Kod prskanja treba paziti da se pokriju svi dijelovi biljke.

Vrlo je važno napraviti pravilnu zimsku zaštitu, kako bi nasad ušao u vegetaciju što zdraviji. Zimska zaštita smanjuje i do 50 posto prskanja u vrijeme vegetacije ako se uporabi zimi i na pravilan način.

Zimska zaštita od bolesti: