LAVANDA – 6.dio

Prerada, sušenje i destilacija lavande & lavandina.

LAVANDA – 6.dio

Uzgoj lavande u kontinentu

Autor: Davor Popović, mag.ing.agr.

Ovaj tekst dijelim sa svim zaljubljenicima u lavandu. Pošto sam bio dugogodišnji uzgajivač i prerađivač lavande, moje iskustvo ne želim da se izgubi, te zato i kreiram serijal tekstova za sve koji traže više znanja.

Uzgoj lavande smatram lijepim poslom. Za one koji misle da je to posao u kojem je rad samo sadnja nasada i povratak uoči berbe, neka odmah promijene stav. Uzgoj lavande je posao koji traži profesionalan pristup kao i svaki drugi posao. Nemojmo zaboraviti da je lavanda višegodišnji nasad, koji traži njegu i brigu, a ako to dobije, onda vraća sav vaš trud u visokom urodu cvijeta i ulja. Prvi pravi urod je u trećoj godini, kada se vraća uloženi trud, no do tada treba postaviti sve kako treba.

Prerada

Cvijet nakon berbe može se koristiti dvojako: za cvijet ili za proizvodnju ulja. Za cvijet podrazumijeva suhe pušleke (stručke) i cvijet u rinfuzi. Pod proizvodnjom ulja misli se na destiliranje u destilacionom kotlu.

Slika 1. usitnjeni cvijet beračem lavande prije destilacije

Sušenje cvjetova u pušlekima preporučuje se u hladu radi očuvanja boje i mirisa. Vješanjem „pušleka“ na žice ili razne druge konstrukcije, cvjetovi se suše na zraku, koji struji oko njih.  Ovdje treba pripaziti da „pušleki“ nisu predebeli, jer može doći do pojave pljesni u njihovoj sredini. Sama plijesan negativno će utjecati na kvalitetu cvijeta (lošiji miris i boja), a takvi cvjetovi pogotovo se ne smiju koristiti u kulinarstvu.

Svježe ubrani cvijet treba se što prije prevesti u pogon za destilaciju, kako gubitak ulja uslijed ishlapljivanja ne bi bio prevelik. Važno je planirati tempo berbe prema mogućnosti destilacije (zapremnina kotla i vrijeme destilacije jedne šarže).

Slika 2. sušenje prave lavande na stalcima

Destilacija je proces u kojem se pomoću vodene pare izdvaja ulje iz cvijeta, te se zatim ta mješavina pare i ulja hladi. Tako ohlađenu mješavinu vode i ulja na kraju razdvajamo pomoću dekantera (ulje je lakše te pliva na vodi). Voda koja ostaje naziva se hidrolat i ona u sebi još uvijek ima dio zaostalog ulja. U Francuskoj se i taj hidrolat zna ponovno destilirati, ali ulje koje se izdvaja je loše kvalitete i ono se može koristiti samo kao baza za umjetno dobiveno ulje lavande. Ulje pohranjujemo u posudama te ga sklanjamo u skladište.
Kod destilacije (destilacija vodenom parom) moramo voditi računa o nekoliko bitnih detalja, kako bi dobiveno ulje bilo što bolje kvalitete. Voda koja se koristi u parogeneratoru za dobivanje pare, treba biti mekana, što znači da bude sa što manjim postotkom otopljenih mineralnih tvari. Danas na tržištu postoje razni filteri za omekšavanje vode, koji se postavljaju ispred generatora pare. Također važno je da para ne smije biti pregrijana, a tlak unutar kotla ne bi smio prelaziti 0,5-0,8 bara. Na kraju para i ulje se moraju kondenzirati u kondenzatoru pomoću hladne vode, tako da na izlazu iz kondenzatora izlazi prohladna mješavina (25-30 °C).

Ponekad u ulju zna biti veći postotka vode, koji narušava kvalitet i cijenu, pa je potrebno provesti korekciju. Tu vodu vadimo pomoću Na2SO4, koji je higroskopan, te na sebe navlači vodu. Nakon što usipamo Na2SO4 u ulje, potrebno je dobro protresti mješavinu. Nakon što se staložila mješavina, provodimo filtraciju pomoću filter papira.

Slika 3. pogon za destilaciju lavande pomoću pare

Volumen kotla u destilatoru je bitni element na kojeg moramo računati. Volumen kotla diktirati će brzinu prerade ali i berbe. Otprilike, zapremnina kotla od 700 litara može zaprimiti do 100 kg sviježe ubranog cvijeta. Ako je cvijet strojno usitnjen, onda ga se može staviti još i više po jednom kotlu. Nakon započinjanja puštanja pare u kotao, poslije 20 minuta počinje curiti prvo ulje. Destilacija traje oko 1-1,5 sat, nakon čega se proces prekida. Iz kotla se izbacuje slama, te se ponovno puni sa novo ubranim cvijetom. Oko 30 minuta je potrebno da se kotao isprazni, ponovno napuni, te da se pokrene novi proces destilacije.

Skladištenje je bitni element koji utječe na kvalitetu ulja. Samo ulje treba biti pohranjeno u kvalitetnim posudama, koje trebaju biti tamne boje. Preporučuje se materijal kao staklo, koji je mnogo kvalitetnije od plastike. U plastici se ulje maksimalno može držati mjesec dana, a nakon toga dolazi do narušavanja njegove kvalitete. Čep mora dobro brtviti kako ne bi zrak ulazio u posudu. Bitno je paziti da prilikom punjenja, ulje točimo što više prema grlu boce, kako bi u samoj boci ostalo što manje zraka. Kisik iz zraka utječe na ulje, te dolazi do oksidacije određenih spojeva ulja, čime se mijenja sastav, miris i boja, što na kraju utječe na lošiju kvalitetu ulja i nižu tržišnu cijenu. Ulje se mora držati na tamnom prohladnom mjestu. Razlog je tome što sunce i temperatura također utječu na razgradnju ulja kao i toplina.

Toplo preporučujem da svaki ozbiljniji prerađivač lavande pročita literaturu kao što je knjiga: Esential Oils, autor Guenther, Izdavač USA. Knjiga je na engleskom jeziku i sastoji se od 6 svezaka. Prvi i treći svezak obrađuju teme destilacije, pogone te sve o kulturi Lavandi. Osim Lavande, knjiga obrađuje i mnoštvo drugih kultura.