LAVANDA – 4. dio

Obrada tla i održavanje nasada u uzgoju lavande & lavandina.

LAVANDA – 4.dio

Uzgoj lavande u kontinentu

Autor: Davor Popović, mag.ing.agr.

Ovaj tekst dijelim sa svim zaljubljenicima u lavandu. Pošto sam bio dugogodišnji uzgajivač i prerađivač lavande, moje iskustvo ne želim da se izgubi, te zato i kreiram serijal tekstova za sve koji traže više znanja.

Uzgoj lavande smatram lijepim poslom. Za one koji misle da je to posao u kojem je rad samo sadnja nasada i povratak uoči berbe, neka odmah promijene stav. Uzgoj lavande je posao koji traži profesionalan pristup kao i svaki drugi posao. Nemojmo zaboraviti da je lavanda višegodišnji nasad, koji traži njegu i brigu, a ako to dobije, onda vraća sav vaš trud u visokom urodu cvijeta i ulja. Prvi pravi urod je u trećoj godini, kada se vraća uloženi trud, no do tada treba postaviti sve kako treba.

 

Obrada tla mora biti po principu dobre poljoprivredne prakse, koja se dugi niz godina koristi kod dobrih hrvatskih poljoprivrednika. Preporučam duboko jesensko oranje na kojih 40 cm dubine, kako bi zemlja izmrzla tijekom niskih temperatura. U proljeće slijedi tanjuranje ili frazanje kako bi se stvorio ravni mrvičasti sloj zemlje, pogodan za sadnju.

Postoje dva termina za sadnju: proljetni (svibanj) i jesenski (rujan). Preporučam proljetni kako bi se biljka kvalitetno primila i napredovala do prve zime. Ja sam osobno sadio nasade i u lipnju, te su se te sadnice dobro primili, iako je u nekim godinama znalo biti vrlo sušno i vruće u tom mjesecu, što zna praviti problema. Tada je vrlo važno zalijevanje mladih sadnica na polju, kako bi se što bolje primile.
Sadnja u jesen po meni ima nedostatak što biljka ima kraće vrijeme za zimsku pripremu, pa je postotak biljaka koje će se neće primiti veći nego kod sadnje u proljeće. Normalno da to ovisi od godine do godine, kao i o položajima na kojima podižemo nasade. Prema starijoj literaturi savjetuje se sadnja sadnica lavande u jesenskom terminu od sredine rujna pa do kraja listopada. Izbor vremena sadnje ovisi o uvjetima koje svaki poljoprivrednik može ostvariti.
Veliki utjecaj na samu sadnju ima i dostupnost presadnica. Presadnice za svoj razvoj trebaju visoku vlagu, kako bi se stvorilo korjenje iz reznica, i taj period traži vremenski termion od cca 1-2 mjeseca. Što je korijen biljke bolje razvijen, to će se biljka brže zakorijeniti i nastavit is rastom. Već sam pisao u prijašnjim dijelovima kakve presadnice psotoje na tržištu i koja je njihova prednost/mana. Na tržištu postoje proizvodi za bolje ukorjenjivanje presadnica, koji biljkama pomažu da smanje stanje šoka i da brže rzviju korine. Jedan od proizvoda je Bio-algeen korjenski koncentrat.

Ovdje moram napomenuti vrlo bitan detalj kod sadnica, a to je da sadnice moraju biti MIKORIZIRANE. Što je to Mikoriza? Mikoriza su gljive višeg roda, koje se spajaju s korijenom biljke, te tvore SIMBIOZU. Simobioza je odnos dva organizma u kojem oba imaju koristi. U ovom odnosu gljiva dobiva produkte fozosinteze (hranu), a biljka dobiva od gljive bodu i mineralne tvari (hranu). Jednom mikorizirana biljka je uvijek zaštićena (postupak mikoriziranja presadnica se radi jednom u životu biljke). Ono vrlo bitno je što gljiva štiti korijen lavande od napada bolesti, na koju je lavanda nažalost neotpornba. Ovdje govorim o čestom uzroku sušenja nasada. Osim mikorize druga zaštita je korištenje Trichoderme, koju moramo naseljavati u zonu korijena, svakih par mjeseci. Ako nemam sustav navodnjavanja, to je vrlo težak zadatak. Zato je bolje provesti mikoriziranej kod sadnje, nego kasnije raditi zaštitu barem 2x godišnje i tako svake godine.

Gnojidba tla moguća je na više načina. Mudar potez je ako godinu dana ranije zasijemo Faceliju i zaoremo u sitoj sezoni. Facelija odlično prorahljuje tlo, kvalitetna je zelena gnojidba, i  onemogućava razmnožavanje korova.
Gnojidba stajskim gnojem je vrlo dobra stvar te količina ovisi o savjetu agronomske struke na temelju podataka iz analize tla. Također u tom izvještaju dobiti ćete podatke i za mineralnu gnojidbu. Prema podacima literature predlaže se gnojidba sa 35—50 t/ha organskog gnojiva, 70—80 kg/ha N, 70—80 kg/ha P2O5 i 100—120 kg/ha K2O.
Gnojiva danas postoji raznolikih na tržištu. Preporuka je napraviti analizu tla, te prema stanju u tli krenuti s izborom najboljeg gnojiva.Ovdje moram dati napomenu da je prihrana gnojivom vrlo poželjna kod podizanja nasada, ali unutar reda (ne želimo gnojiti širom radi pojačanog rasta korova), a pogotovo ako se postavlja folija. Prihrana kod folije je moguća jedino sustavom kap na kap (irigacija) ili kasnije preko lista. Što se tiče stajskog gnojva, problem je što danas na tržištu nema mnogo dostupnog provrelog stajskog gnoja, a pogotovo ako je iz eko uzgoja. No, postoje i drugi proizvodi kojima si možemo pomoći. Ovdje govorim o poboljšivaćima tla, koji unose huminske i fulvinske kiseline u tlo, te time poboljšavaju strukturu tla. Jedan od proizvoda je Agrovit HSF.

Održavanje nasada

U novom zasadu, u prvoj godini uzgoja, krajem svibnja ili početkom lipnja, mlade biljke se šišaju ili kose na 8—10 cm od tla. Ovo je vrlo bitan detalj održavanja! Svakim rezom biljku se tjera na tjeranje novih bočnih izdanaka, što na kraju uzrokuje stvaranje gustog grma. Ovo će utjecati na bolje bokorenje, i do jeseni će se formirati gusti, dobro razgranati grmovi. U drugoj godini ovo šišanje treba ponoviti na visini 15—18 cm. Biljke se mogu šišati mašinom za berbu cvijeta lavande, leđnim flaksericama ili uređajima za šišanje živice. Bitno je napraviti rez. U početku su biljke male, i rez je ravan. Ne treba patiti i ići za oblikovanje polukugle, jer će se ona formirati sama tijekom sezone. U jednoj sezoni (prve dvije godine) poželjno je više puta raditi šišanje, jer se time forsira stvaranje gustog grma. Što je više razvijenih izboja, to će više biti cvjetnih stapki i prinosa.

Sadnica lavande prije šišanja
Slika 1. nasad lavande nakon sadnje prije prvog šišanja
Ravni rez na grmu
Slika 2. sadnica lavande nakon prvog šišanja

Kako grm raste, potrebno ga je oblikovati. Pogotovo nakon zime, kada grmovi ulaze u novu vegetaciju potrebno je napraviti šišanje. Neki uzgajivači to šišanje rade poslije cvatnje (berbe). Bitno je u punoj fazi razvvoja grma najmanje jednom godišnje ošišati grm, radi formiranja novih izboja, koji nose na sebi cvjetne stapke. Visina reza ne smije biti ispod granice zadnjih listova. Šišanje grmova se ne radi kada je krenula vegetacija sa formiranim cvjetnim stapkama. Iako, zahvat šišanja kod formiranih cvjetnih stapki se može provesti kod grmova koje je zahvatio kasni mraz. Mraz zna oštetiti cvjetove lavande. Takvim šišanjem tjera se biljka na novo jednoliko tjeranje cvjetova, jer u suprotnom imati ćete nejednaki porast cvjetova i nejednako sazrijevanje (to otežava berbu, smanjuje prinose i preradu).

Bitno je znati da se sve sadnice ne primaju uvijek na polju nakon sadnje. Razlozi su različiti od loših sadnica (bolesne ili nedovoljno razvijene), loših klimatskih uvjeta uoči sadnje, loše pripremljenog zemljišta i sl. Prazna mjesta u redovima popunjaju se dobro razvijenim sadnicama u jesen prve godine. Iskustvo je pokazalo da je popuna kod nasada starih 3—4 godine bila loša, stoga popunjavanje treba obaviti dok su biljke u fazi formiranja grmova (1-2 godine starosti nasada), jer su slične veličine i onda proces formiranja grmova je sličan kod svih biljaka.

Vrlo važno za napomenuti je da lavandu & lavandin moramo u prvim godinama nasada redovito okopavati i/ili plijeviti. Prema mom iskustvu potrebna su 2-3 plijevljenja godišnje, što ovisi o količini oborina. Za jedno plijevljenje 10.000 sadnica potrebno je oko 30-40 radnih sati plijevljenja. Nakon 2-3 godine, kada grmovi postignu svoju punu veličinu, korovi više ne utječu na razvoj biljke. Problem jedino može raditi Slak (Convolvulus arvensis) koji se može uplesti u grm, te ga je tada potrebno ručno odstraniti.
Međuredni prostori mogu se zatravniti sa travno-djetelinskim smjesama ili niskim bijelim djetelinama (ne stočnom!) no u tom slučaju potrebno je redovito kositi rotacijskim kosilicama. Na parcelama gdje nemamo namjeru košenja, može se koristi mehaničko obrađivanje (frezanje, tarupiranje i sl.). Pozitivna strana zatravljivanja je lakši ulazak u nasad, dok su negativne strane veći rad po jedinici površine te veća mogućnost razvoja miševa i voluharica u nasadu.
Pozitivna strana mehaničke obrade kod suzbijanja korova je manji rad po jedinici površine i prozračivanje tla, dok su negativne erozija tla putem oborina i vjetra, te teži prolaz kroz nasad uslijed vlažnog tla (blato). Predlažem da se o načinu uređenja nasada raspitate kod vinogradara i voćara, koji imaju dobro iskustvo o tome.

NASTAVAK 5. dio