Gnojidba višegodišnjih nasada

Tijekom godine svaka biljna vrsta crpi tlo radi potreba stvaranja nove biljne mase, a to je jače izraženo kod višegodišnjih voćnih nasada. Kako bi osigurali da će u novoj vegetacijskoj sezoni razvoj biljke i plodonošenje biti zadovoljavajuće, moramo se pobrinuti da osiguramo hranjiva u zoni korijena i to u jesenskom-zimskom periodu.

Zašto je važno da prihranu provedemo u jesensko-zimskom periodu? Zato da se hranjiva uslijed djelovanja vlage raspadnu i jednako  rašire u tlu, u zoni oko korijena, te da budu spremna na usvajanje s prvim počecima vegetacije u idućoj sezoni rasta.

Gnojiva koja se koriste u prihrani mogu biti razna, od provrelih stajskih gnojiva, pa do industrijskih peletiranih oblika. Zbog teške dostupnosti ekološkom stajskom gnojivu u našoj zemlji, većina proizvođača je se koristi industrijskim ekološkim peletiranim gnojivima.

Takva gnojiva se pakiraju u 25 kg vrećama, iako ima i nekih proizvoda s manjim hobby pakiranjima u 5 kg. Takva gnojiva su granulirana ili u obliku peleta (valjčića) veličine 3-6 mm. Jednostavno su za rasipanje i primjenu. Rasipaju se po tlu, te plitkom mehaničkom obradom unašaju u tlo.

Sastav gnojiva na tržištu je različit, a ovisi o proizvođaču. Gnojiva znaju biti mono sastava, da imaju samo jedan makro element, ali većina ih je kombinirana tako da imamo sva tri makro elementa (NPK – dušik , fosfor i kalij). Koje ćemo gnojivo koristiti definiramo na temelju potreba biljaka i sastava našeg tla. Informaciju o sastavu našeg tla možemo dobiti laboratorijskom analizom, koja će nam otkriti koje elemente imamo u suvišku a koje u manjku. Izbor gnojiva tada radimo na temelju onoga što nedostaje u tlu.

Osnovni sastav većine gnojiva čine makro elementi dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Na ambalaži gnojiva odnos postotka hranjiva je prikazan brojkama. Tako na primjer brojka NPK 3.10.5. znači da na 100 kg gnojiva imamo 3 kg dušika, 10 kg fosfora i 5 kg kalija. Sastav gnojiva je različit pa treba birati među dostupnim što je najsličnije našim potrebama.

Osim osnovnog sastava poput dušika, fosfora i kalija, u gnojiva se dodaju i drugi bitni elementi poput sumpora, kalcija, željeza, bora, magnezija, mangana, cinka i dr. Izbor gnojiva sa kalcijem (Ca) biramo kada želimo smanjiti kiselost tla, dok izbor sumpora (S) biramo kada želimo povećati kiselost tla.

Također, osim makro i mikro elemenata, znaju se dodavati i razni pojačivači tla poput huminskih i fulvinskih kiselina, koji dodatno stvaraju povoljne fizikalno/kemijske odnose u tlu.

Ekološka gnojiva za razliku od konvencionalnih nemaju gubitaka dušika u tlu (ispiranje i/ili isparavanje) te biljka iskorištava ukupnu količinu dušika za svoj rast i razvoj.

Dozacija gnojiva se kreće od 500 do 1000 kg po hektaru, ovisno o kulturi i gustoći sklopa nasada. U Ekstenzivnom uzgoju se obično stavlja po jednom stablu oko 200 g (mladi nasadi) pa do 3 kg (nasad punog roda). U intenzivni nasadima primjena po stablu se kreće od 200 do 350 g po stablu.